BEOGRAD. Grafički kolektiv predstavlja od 23. novembra do 12. decembra 2026. izložbu "Ćirilica u pokretu - Naš jezik i naše pismo". Ćirilica u pokretu 2026. je bijenalni konkurs za afirmiaciju ćiriličnog pisma i njegovu primenu u oblasti grafičkog oblikovanja i korišćenja ćirilice u kulturnom životu i javnom prostoru.
Sa 90 autora ova izložba predstvlja, svojim vizuelnim i teoretskim postavkama, jedan mogući odgovor na pitanje o poziciji ćirilice u razvijenim umetničkim i vizuelnim formama i njihovim diskursima u Srbiji danas.
Svoj odgovor na pitanje karaktera ćiriličnog pisma danas umetnici su odgovorili u formama projektovanog/rukopisnog pisma, knjige, štampane publikacije, instalacije, fotografija, dokumentarnog materijala, vizuelnog identiteta, animacije, video rada, slobodne likovne forme.
Profesorka Olovera Stojadinović je svoj tekst u katalogu naslovila "Naš jezik i naše pismo" u kojem problematizuje status ćirilice danas u Srbiji. Ona fokusira istoriju zajedničkog jezika u Jugoslaviji i dva ravnopravna pisma, ćirilice i latinice, jer je "Osobina tog jezika bila razumljiv svima sa zajedničkog govornog područja. Ideja je bila da za zajednički jezik svako slobodno koristi svoje pismo kao i pre formiranja jugoslovenske države, ali, moglo je da se koristi i bilo koje od dva pisma, bez obzira na prethodnu tradiciju. Sa raspadom države, raspao se i zajednički jezik i svako je uzeo natrag "svoj" jezik i svoje pismo, a pojavili su se i novi jezici kojih ranije nije bilo. Ćirilica je bila i ostala jedino zvanično pismo srpskog jezika... Korišćenje latinice je, počev od šezdesetih godina, povezivano sa opredeljenjem za zapadnu kulturu i evropsku orijentaciju. Devedesetih godina, ćirilica je zloupotrebljavana u političke svrhe i od tada nosi teret obeležja nacionalizma. To se naočito zaoštrilo poslednjih godina kada su radikalni sadržaji ispisani ćirilicom okupirali javni prostor. Studentski protesti promenili su tu uvreženu sliku masovnim korišćenjem ćirilice na transparentima, štampanim materijalima i nalozima na mrežama i
time je vratili na njeno pravo mesto."
Pored centralne izložbe deo postavke su i tri prateća segmenta:
- Ćirilica u pokretu – Protesti studenata 2024-2026.
- Tipografska skulptura i Crnoj Gori (gosti projekta)
- Ćirilica u urbanom prostoru
Dva prateća programa:
- Hana Novak – Mreža, tačka i eksperimenti sa kodiranjem u razvoju familije pisama
- Dr Sara Tvrdišić - Grafički sistem, kulturno nasleđe i savremeni javni prostor




